Smijete li ne platiti porez?

Krešimir Lipovšćak
12.3.2021.
porez

Legendarni sudac američkog Vrhovnog suda Oliver Rendell Holmes mlađi je rekao u jednoj svojoj presudi da poreze moramo plaćati da bismo imali civilizirano društvo.  Ako je suditi po neslužbenim brojkama o tzv. sivoj ekonomiji u Hrvatskoj netko bi mogao pogrešno zaključiti da je Hrvatska necivilizirano društvo.  No u svakom slučaju opće je poznato da je namjerno ne plaćanje poreza utaja poreza čime dobivate na duže vrijeme besplatan smještaj i prehranu o državnom trošku u poprilično zatvorenom krugu ljudi. 

No postoji i legalan način da se ne plati porez i da se ne ide u zatvor pa ćemo dati nekoliko primjera u skladu s pravilima koja vrijede za porez na dobit.

 

Nenaplaćena potraživanja

Još ranije je olakšan porezni efekt otpisa ili vrijednosnog usklađenja nenaplaćenih potraživanja.  Naime, ranije je utuženje osiguravalo porezno priznati rashod dok po novome se porezno priznavanje može osigurati i dokazivanjem neisplativosti utrživanja tj činjenicom da bi utuženje uzrokovalo veći rashod od prihoda.

 

Poslovanje izvan Zagreba

Imati sjedište izvan Zagreba može donijeti znatne porezne uštede.  Oni koji posluju u npr. gradu Vukovaru odnosno u „nerazvijenim područjima“ i zapošljavaju lokalno stanovništvo i zadovoljavaju još određene uvjete mogu ostvariti značajno smanjenje porezne stope (za Grad Vukovar to je nula a za ostala područja umanjenje porezne stop je 50%).

 

Izdaci za školovanje

Izdaci za školovanje radnika uključivo trošak puta i smještaj te ovisno da li je to obrazovanje specifično samo za tog poduzetnika ili je opće primjenjivo te ovisno o veličini poduzetnika (prema posebnim parametrima i preporukama Europske komisije) može dodatno smanjiti osnovicu poreza na dobit za 25% do 80%. 

 

Rezervacije za razne troškove

Rezervacije na temelju zakona i ugovora su porezno priznate odnosno rashod kao rezultat tih rezervacija.  Pojam rezervacija na temelju ugovora se restriktivno tumači te uključuje troškove za popravke u garantnom roku (kao podloga preporuča se procjena stručnjaka), otpremnine, rezervacije za neiskorišteni godišnji odmor, itd.

 

Dividende

Dividende primljene iz tuzemstva i inozemstva isključuju su iz porezne osnovice te se taj prihod ne oporezuje.

 

Vrijednosna usklađenja financijske imovine

Takva vrijednosna usklađenja se porezno priznaju tek kad se realizira prodaja pa treba paziti da se u poreznu prijavu vrate dosadašnji porezno nepriznati troškovi.

 

Nestanak imovine

Česta pogreška koja se javlja kod svih poduzetnika jest ta da imovina koja je u knjigama više ne postoji ili je uništena ili zbog zastarjelosti bačena (npr. stari mobiteli, laptopi, automobilske gume, ostali inventar) no to nije nikako evidentirano ili je pogrešno evidentirano.  U takvom slučaju nastaje nepotreban porezni rizik (u najboljem slučaju sve je porezno nepriznati trošak, a u najgorem je dohodak u naravi osobe odgovorne za takav manjak).  Također česta pogreška jest da se u slučaju krađe gdje postoji uredan policijski zapisnik još jednom nepotrebno knjiži potraživanje prema radniku, a koje bude u pravilu nenaplativo pa će i takav otpis biti porezno nepriznat.

 

Amortizacija

Sitni inventar se može porezno priznato otpisati jednokratno dok se amortizacijske stope mogu poduplati dokle god postoji računovodstveno opravdanje za „jaču“ amortizaciju.  Dakle računovodstveni tretman i porezni tretman amortizacije ne smije se razlikovati, a jednako tako nije moguće ne amortizirati imovinu koja se mora amortizirati.

 

Zatezne kamate

Zatezne kamate između povezanih osoba nisu porezno priznati trošak onome kome su zaračunate, ali su prihod onome koji ih je zaračunao drugim riječima nepotrebno je zaračunavati zateznu kamatu kod povezanih osoba.

 

Transferne cijene

Fokus nadzora kod porezne uprave se sve više usmjerava na odnose između povezanih osoba i cijene roba i usluga i visinu kamate koja se dogovara.  Pomoću transfernih cijena može se prebaciti dobit u jurisdikciju s nižom poreznom stopom ili društvu koje je u povoljnijem poreznom položaju.  Svi koji imaju transakcije s povezanim osobama (stranim uvijek, a domaćim iznimno) moraju imati studiju o transfernim cijenama.  Ta studija primjenom različitih metoda dokazuje da su cijene između povezanih osoba tržišne.  Sama studija ne dokazuje da je roba kupljena ili usluge pružene o čemu društvo mora imati dokaze.  Ukoliko ne postoji studija o transfernim cijenama porezna uprava ima pravo osporiti cijenu usluge odnosno robe.

 

Zaključno postoje još brojne mogućnosti za smanjenje porezne osnovice na legalan način i planiranje porezne obveze.  Prvi korak je početi planirati na vrijeme, a ne u travnju, drugi korak je napraviti porezni pregled da bi se ustanovili rizici i prilike za uštedu poreza, a treći je primjena odgovarajućih koraka i mjera, na taj način se može legalno uštediti na plaćanju poreza, ali i platiti svoj dug civiliziranom društvu.