Prema procjeni Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), turistički i ugostiteljski sektor u Hrvatskoj će ove godine trebati oko 50-60 tisuća sezonskih radnika što se procjenjuje kao 8% više nego li je to bilo potrebno u 2023. godini.
U nastavku šaljemo pregled bitnih pitanja vezanih za sezonski rad:
Što je sezonski posao?
Sezonskim poslom smatra se posao čiji se opseg i intenzitet privremeno povećavaju u skladu s povećanjem intenziteta poslovnih aktivnosti određenih djelatnosti koje ovise o izmjeni godišnjih doba.
Zakonom o radu nije ograničeno obavljanje sezonskih poslova na određene industrije, već sezonske radnike zapošljavaju poslodavci kojima se zbog sezonskog obilježja poslovanja poslovna aktivnost smanjuje ili povećava u određenim godišnjim razdobljima.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prva 3 mjeseca 2024. godine daleko je najviše sezonskih radnika bilo traženo i zaposleno u djelatnostima povezanim s ugostiteljstvom.
Trajanje sezonskog rada
Najduže 9 mjeseci tijekom kalendarske godine.
Vrste ugovora o radu kod sezonskog rada
- Ugovor o radu na neodređeno vrijeme pri čemu se prava i obveze radnika i poslodavca za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova moraju urediti na jedan od sljedećih načina:
1. radnik za vrijeme privremenog prekida nije u obvezi obavljati ugovorene poslove, a poslodavac nije u obvezi isplate plaće, pri čemu radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja i ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa prema posebnom propisu;
ili
2. za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa stalnog sezonskog radnika, pri čemu ga poslodavac odjavljuje iz obveznih osiguranja, a radnik u navedenom razdoblju može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.
- Ugovor o radu na određeno vrijeme
Kada poslodavac ima potrebu za sezonskim radnikom za više sezona, on može sa sezonskim radnikom sklopiti i ugovor o radu na određeno vrijeme. U tom slučaju poslodavac je dužan u ugovorenom roku radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni te je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora tijekom privremenog prekida u obavljanju posla.
Iznimno, poslodavac neće biti obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje ni obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora, tijekom privremenog prekida u obavljanju posla, ako je, na zahtjev radnika, s radnikom o tome sklopio pisani sporazum.
Što ako radnik neopravdano odbije sklopiti ugovor o radu u idućoj sezoni?
Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu u idućoj sezoni, tada poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose, ako ih je u skladu s preuzetom obvezom uplaćivao.
Koliko ugovora o radu za stalne sezonske poslove na određeno vrijeme se može sklopiti?
Na ugovore koje poslodavac s radnikom sklapa na određeno vrijeme za sezonske poslove koji mogu trajati ukupno najduže devet mjeseci ne primjenjuju se opće zakonske odredbe o ograničenju trajanja i broja uzastopno sklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme.
Općenito prava sezonskih radnika:
- Naknada za bolovanje pod istim uvjetima kao i radnici u redovnom radnom odnosu
- Isto radno vrijeme kao i redovni radnici uz dvije iznimke:
- ako stalni sezonski radnik obavlja posao u dva navrata tijekom radnog dana, poslodavac mu mora osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno;
- ako poslodavac posluje sezonski preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, odnosno šezdeset sati tjedno, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Značajke sezonskog rada u poljoprivredi
- ugovor o radu sklapa se, prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi;
- rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže 90 dana tijekom kalendarske godine te ne mora biti u neprekinutom trajanju;
- ministar nadležan za financije svake godine odlukom propisuje najniži dnevni iznos plaće sezonskog radnika u poljoprivredi;
- na sezonskog radnika u poljoprivredi koji ima sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi ne primjenjuju se zakonske odredbe o prestanku vođenja nezaposlene osobe u evidenciji nezaposlenih, o obustavi ili prestanku prava za vrijeme nezaposlenosti niti propisi kojima se uređuje prestanak isplate mirovine korisniku mirovine.
Sezonski radnici iz EU
U skladu s načelima slobode kretanja radnika, jednakog tretmana i nediskriminacije unutar EU, građani EU-a imaju pravo tražiti sezonsko zaposlenje u drugoj državi članici EU, primati jednaku pomoć od nacionalnih ureda za zapošljavanje i biti zaposleni pod jednakim uvjetima kao i državljani države članice domaćina.
Nakon što se zaposle, sezonski radnici iz EU podliježu zakonima i relevantnim kolektivnim ugovorima države članice domaćina i mora se prema njima postupati isto kao prema državljanima države članice domaćina u pogledu uvjeta rada uključujući plaću, otkaz te zaštite na radu.
Ako nesvojevoljno ostanu nezaposleni, sezonski radnici iz EU zadržavaju status radnika u državi članici domaćinu šest mjeseci pod uvjetom da se prijave njezinim službama za zapošljavanje.
Sezonski radnici iz ne-EU zemlji
Hrvatski propisi razlikuju sezonski rad EU državljanina od sezonskog rada ne-EU državljanina iliti državljanina treće zemlje pri čemu se sezonskim radnikom koji je državljanin treće zemlje smatra radnik koji:
- zadržava svoje prebivalište u trećoj zemlji;
- zakonito i privremeno boravi u Republici Hrvatskoj;
- obavlja posao koji ovisi o izmjeni godišnjih doba;
- ima sklopljen jedan ili više ugovora o radu na određeno vrijeme s poslodavcem s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj.
Za državljane trećih zemlji sezonski rad je dopušten u sljedećim djelatnostima:
- poljoprivreda;
- šumarstvo;
- turizam;
- ugostiteljstvo.
Državljanin treće zemlje može raditi na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad do šest mjeseci, ali nije dužan ishoditi dozvolu boravka za sezonski rad do 90 dana. Prema nacrtu prijedloga novog Zakona o strancima, navedeni rokovi će se produžiti.
Dozvola za boravak i rad sezonskih radnika može se izdati bez provedbe testa tržišta rada i mišljenja područne službe odnosno ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ako se radi o zapošljavanju sezonskog radnika u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu na području Republike Hrvatske u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine ili ako se radi o produljenju dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje.
Sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u Republici Hrvatskoj najdulje šest mjeseci godišnje nakon čega mora napustiti Republiku Hrvatsku.
Sezonski radnici moraju imati osiguran primjeren smještaj u Republici Hrvatskoj te su posebnim pravilnikom izričito propisani kriteriji koje takav primjereni smještaj mora ispunjavati. Primjerice, najmanja osigurana kvadratura za smještaj sezonskog radnika iznosi 14 kvadratnih metara po osobi. Za dvije osobe najmanja kvadratura je 20, za tri 26, za četiri 32, za pet osoba 38 odnosno 44 kvadratna metra za šest sezonskih radnika.
DODATNE OBVEZE:
Plaćanje poreza i doprinosa na sezonski rad
Porezi i doprinosi na plaću sezonskih radnika (neovisno dolaze li iz EU ili treće zemlje) obračunavaju se i plaćaju u Hrvatskoj.
Općenito je pravilo da se porezi i doprinosi na plaću sezonskih radnika (neovisno dolaze li iz EU ili treće zemlje) obračunavaju se i plaćaju u Hrvatskoj, no porezni i računovodstveni tretman uvijek treba posebno provjeriti ovisno o konkretnom slučaju.