Europska komisija objavila je novi plan za reformu poreza na dobit unutar Europske unije, koji obuhvaća brojne kratkoročne i dugoročne prijedloge. Glavni stupovi prijedloga Komisije utvrđeni su kako slijedi:
- Zajednička pravila za bolje poslovno okruženje na jedinstvenom tržištu „Poslovanje u Europi: Okvir za oporezivanje dohotka/prihoda“ (ili BEFIT) namijenjen smanjenju birokracije, smanjenju troškova usklađenosti i smanjenju izbjegavanja poreza;
- Osiguravanje veće transparentnosti: traženje od određenih velikih kompanija da objave svoje efektivne porezne stope;
- Rješavanje problema zlouporabe tzv. Shell companies: praćenje i izvješćivanje tako da porezne vlasti mogu bolje odgovoriti na tzv. agresivno porezno planiranje;
- Rješavanje problema sklonosti pribjegavanja većem omjeru zaduženosti u porezne svrhe u odnosu na financiranje kapitalom potičući poduzetnike da traže financiranje putem kapitala, a ne duga;
- "Na putu do 2050.: Preispitivanje poreznog mixa EU-a", prijedlog za potporu zelenoj i digitalnoj ambiciji EU-a.
Komisija je također usvojila preporuku o poreznom tretmanu gubitaka, omogućujući prijenos poreznih gubitaka unatrag za tvrtke koje su bile profitabilne u poreznim razdobljima prije 2020. – preporučujući tzv, prijenos poreznih gubitaka unazad tj da se porezni gubici iz 2020. i 2021. prenesu u razdoblja kada je ostvarena porezna dobit..
Ključni element dugoročne strategije porezne politike EU-a je planirani prijedlog za 2023. godinu pod nazivom „Posao u Europi: okvir za oporezivanje dohotka“ (BEFIT) koji bi zamijenio prijedlog CCCTB koji već postoji. BEFIT namjerava uvesti zajedničku poreznu osnovicu. Još uvijek nije jasno kako bi točno taj prijedlog izgledao i u kojoj mjeri bi se prijedlozi BEFIT razlikovali od sada povučenog CCCTB-a. Iz komunikacije Europske komisije navodi se da bi BEFIT omogućio jedinstvenu prijavu poreza na dobit za sve države članice za multinacionalne korporacije, što predstavlja značajno administrativno pojednostavljenje za tvrtke koje posluju na jedinstvenom tržištu.
S druge strane, npr. Irska smatra da će minimalna efektivna porezne stopa omogućiti da samo određene zemlje i gospodarstva određene veličine mogu imati koristi.